Datum postavljanja: 16.05.2022
Migrena je kompleksno zdravstveno stanje koje uključuje glavobolju.
To je fiziološko, a ne psihološko stanje i ne predstavlja sasvim običnu glavobolju, iako se nažalost još uvek posmatra kao manja neprijatnost ili čak razlog za izbegavanje obaveza i odgovornosti.
Migrena je česta glavobolja u opštoj populaciji i nešto više od 19% žena i 9 % muškaraca je pogođeno ovim stanjem, a najviše obolelih je starosti od 18 do 44 godina.
Karakteriše je glavobolja koja se javlja više od 15 dana u mesecu, mada postoje osobe kod kojih se javlja jednom godišnje.
Simptomi migrene
Kod oko 60% pacijenata satima ili danima pre ataka(napada) migrene javljaju se simptomi koji mogu da ukažu na predstojeći napad. Neki od njih su:žeđ, ukočen vrat, osećaj hladnoće, pad koncentracije, gubitak apetita ili želja za određenom hranom, uznemirenost, pospanost, zamor…
Aura prethodi napadu migrene kod 15-30% pacijenata. Ispoljava se u vidu smanjene oštrine vida, svetlosnih bljeskova i/ili crnih mrlja u vidnom polju, duplog viđenja, trnjenja ekstremiteta, smetnje u koncentraciji, jednostrane slabosti mišića, nespretnosti, zujanja u ušima, vrtoglavice, poremećaja govora. Razvija se kroz nekoliko minuta i traje do sat vremena.
Sam napad karakteriše jednostrana, žestoka, pulsirajuća glavobolja, u trajanju od 4 do 72 sata, koja se pogoršava rutinskim fizičkim aktivnostima. Tokom napada bol se može premeštati sa jednog dela glave na drugi ili se širi u vrat i ramena. Može se javiti u bilo koje doba dana ili noći, iako se najčešće javlja ujutru, sa buđenjem. Intenzitet bola postepeno raste, dostiže vrhunac, a zatim opada i često traje kraće od 24 sata.
Migrena je neretko praćena mučninom, povraćanjem, znojenjem, povećanom osetljivošću na svetlost, mirise i buku.
Posle napada pacijenti se osećaju iscrpljeno, umorno, razdražljivi su, osećaju slabost i pad koncentracije još par dana nakon migrene.
Uzroci nastanka migrene
Uzroci nastanka migrene predstavljaju kombinaciju genetske predispozicije i faktora spoljašnje sredine.
Faktori spoljašnje sredine(okidači) :
Život sa migrenom
Čak 53% osoba sa migrenom u toku intenzivnih glavobolja ne oseća se sposobnim za obavljanje svakodnevnih aktivnosti, što direktno utiče na profesionalni, porodični i društveni život.
Primorani su na otkazivanje ugovorenih sastanaka ili susreta, a to zbog nerazumevanja okoline dovodi do frustriranosti, povlačenja u sebe, anksioznosti i na kraju depresije( više od 60% pacijenata sa učestalim napadima, boluje od depresije).
Dodatno opterećenje predstavljaju finansijski troškovi( lečenje, izostanak sa posla). Trećina pacijenata izostane sa posla najmanje jedan dan mesečno. Polovina pacijenata ima smanjenu produktivnost.
Kvalitet života značajno smanjuje strah od sledećeg napada. Nad organizacijom aktivnosti je natkrivena senka isčekivanja sledećeg napada i osoba postaje zatočenik sopstvene bolesti.
Kako ublažiti simptome migrene
Ne postoji univerzali lek za migrenu. Pristup lečenju mora da bude multidisciplinaran i da obuhvata kako terapiju za umanjenje bola, što je apsolutno neophodno, tako i potporu i razumevanje onoga što osoba sa migrenom prolazi i naravno edukacija osoba koje boluju od migrene (svaki drugi pacijent koji pati od glavobolje se leči sam, što za posledicu ima prekomernu upotrebu analgetika koja dovodi do razvoja ozbiljnog oblika glavobolje).
Neophodan je odlazak lekaru, jer glavobolje nisu simptom koji treba ukloniti, već bolest koja se može uspešno lečiti.
Izuzetno je važno i vođenje dnevnika glavobolja u periodu od najmanje 8 nedelja, koji predstavlja alat za individualni pristup(prethodno iskustvo sa lekom) i uspešno lečenje. To istovremeno pomaže lekaru da osmisli plan lečenja, farmaceutu da na pravi način savetuje pacijenta i izda odgovarajuće lekove , a samom pacijentu da prepozna sopstvene okidače koji dovode do glavobolje.
U dnevniku je potrebno zabeležiti sledeće:
Kada se utvrde okidači koji dovode do napada migrene, osoba koja pati od migrene, može uspešno usvojiti navike koje smanjuju rizik od pojave novih napada izbegavanjem sopstvenih okidača glavobolje( navedeni u prvom delu članka).
Uspešno usvojene promene u načinu funkcionisanja (dovoljno sna, smanjenje stresa, manje kofeina, unos dovoljne količine vode, umerena fizička aktivnost ili aerobne vežbe, vežbe opuštanja, meditacija, joga) u značajnoj meri doprinose smanjenju intenziteta i učestalosti napada, a samim tim poboljšanog kvaliteta života sa migrenom.
Lekovi protiv bolova su apsolutno neophodni. Bitno ih je uzeti u ranom periodu pojave simptoma dok je bol još uvek blag i umeren, jer to povoljno utiče na dužinu i intenzitet bola. Poželjno je koristiti lekove protiv bolova sa brzim otpočinjanjem dejstva(praškovi, meke želatinozne kapsule), popiti ih sa 2-3dl vode sobne temperature ili kombinaciju sa lekovima protiv mučnine kod osoba sa pratećim simptomima.
Postoji i profilaktička terapija ( isključivo uz nadzor lekara), koja ima za cilj da smanji učestalost migrenskih glavobolja za najmanje 50% u periodu ne kraćem od tri meseca.
Jednako je bitna ishrana bogata namirnicama koje sadrže magnezijum, vitamine b grupe(obrano mleko, banane, susam, spanać, seme suncokreta) , riblje ulje,a u slučaju nedovoljnog unosa hranom preporučeno je uzimanje suplemenata koji u svom sastavu sadrže magnezijum(nedostatak može biti okidač za migrenu), vitamin B12( povoljno utiče na smanjenje ponavljanja napada migrene), koenzim Q10.
U svim Lilly objektima možete se obratiti farmaceutima, koji ce Vam svojim stručnim preporukama i savetima dodatno pomoći.
Podeli sa prijateljima