Datum postavljanja: 06.07.2020

Sunčev vitamin, vitamin D

Ana Koprivica, magistar farmacije
Piše Ana Koprivica, magistar farmacije
Apoteka Lilly 182, Železnička ulica - Tc Lazarevac, Lazarevac

Svesni smo da danas, u modernom vremenu, ne možemo ishranom regulisati sve potrebe organizma i da je neophodno da unosimo vitamine i minerale kako bismo obezbedili potrebne količine. Svakako, jedan od vitamina koji nam je itekako važan jeste vitamin D. Sigurna sam da se  svi sećaju slike svoje majke kako drži kašiku ribljeg ulja ili nam daje žute male kapsule u ruke i govori da to popijemo da bismo porasli '' veliki i jaki''. Tako su nas od malena učili da nam je vitamin D važan za razvoj koštanog sistema.

Osnovna uloga vitamina D jeste da reguliše koncentraciju kalcijuma i fosfata u krvi, tako što povećava ugradnju kalcijuma u koštanu masu i tako obezbeđuje čvrstinu kostima i zubima. Isto tako, kalcijum nam je neophodan za normalan rad svih ćelija u organizmu, samim tim vitamin D nam obezbeđuje pravilno funkcionisanje organizma.

Stanja u kojima vitamin D ima važnu ulogu:

  • Oslabljeni imunitet, smanjuje mogućnost infekcije
  • Maligna oboljenja, posebno kancer dojke, prostate i creva
  • Autoimuna oboljenja (multipla skleroza, reumatoidni artritis)
  • Dijabetes, jer je neophodan za rad beta ćelija pankreasa
  • Kožna oboljenja
  • Osteomalacija, osteoporoza
  • Neurološka oboljenja, naročito depresija
  • Kardiovaskularna oboljenja
  • Mišićna distrofija, jer smanjuje mišićnu slabost

Vitamin D je kompleksan vitamin. Izdvajaju se D2 oblik (ergokalciferol) i D3 oblik (holekalciferol). D2 možemo naći u kvascu i gljivama, a D3 u ribljem ulju, morskoj ribi, puteru i jajima, posebno u žumancetu. D2 i D3 se u organizmu na nivou jetre i bubrega pretvaraju u aktivan oblik vitamina D.

Svakako, najveći izvor vitamina D  jeste naša koža.Kada UV zraci iz sunčeve svetlosti dođu u dodir sa kožom, pokreće se sinteza vitamina D. Preporuka je da se svaki dan provede minimum 10 minuta u prirodi na suncu kako bismo organizmu pružili priliku da i sam stvara vitamin D.

Nedostatak vitamina D kod bebe i dece dovodi do razvoja rahitisa  i zato je preporuka da se bebama skoro od rođenja daje u dozi od 400 IU, a deci starijoj od godinu dana preporuka je da u zimskim mesecima (od oktobra do marta) treba isto davati u dozi od 400 IU.

Odraslima je potrebno 600 IJ, kao i trudnicama i dojiljama.

Kod starijih ljudi preko 70 godina, a naročito kod žena u menopauzi, kako bi prevenirali nastanak osteoporoze, vitamin D se primenjuje u dozi od 800 IJ.

Dodatni stres, nepravilna i neredovna ishrana, zagađen vazduh, štetnost UV zraka su faktori koji doprinose tome da je skoro svima nama neophodan dodatni unos vitamina D u vidu suplemenata.

Oprez je potreban kod oboljenja bubrega,  paratiroidne žlezde i limfoma. Neželjena dejstva su retka, u vidu gastrintestinalnih tegoba kao što su dijareja, zatvor, zatim glavobolja, nepravilan srčani ritam.

Vitamin D se u apotekama može naći u obliku leka i u obliku dijetetskih suplemenata. Postoji u tečnom obliku (ulja), kao i u čvrstom obliku (kapsule, tablete, tablete za žvakanje). Može se naći sam, kao i u kombinaciji sa kalcijumom, magnezijumom itd.

Da li vam je vitamin D potreban, u kojoj dozi i u kom obliku pitajte Lilly farmaceute, koji će vam uvek dati pravi savet i preporuku.